Tagged: masoni

0

Tutti frutti nacionalizam (3.dio)

U trećem i posljednjem dijelu audio feljtona o religiji nacionalizma, bavimo se rođenjem teorije zavjere i antimasonskim djelovanjem Katoličke Crkve, oslanjajući se na radove Augusta Barruela i poznati dokument talijanskih Carbonara, pod imenom "Stalna zapovijed najviše lože (Alta Vendita). Ističemo važnost uloge tajnih društava tijekom devetnaestog stoljeća i potpunu anakronost izraza "teorija zavjere". Također ukazujemo i na to kako je tzv. "masonska zavjera" zapravo drugo ime za politički cilj intelektualaca i pojedinih europskih vladara sabranih pod imenom prosvjetiteljstva te da je riječ o načelu prema kojem se vodila politika Katolički Crkve nego i europskih država. Zaključujemo primjedbom kako mi danas živimo na ruševinama svijeta koji ne razumijemo i vjerujemo kako su teorije zavjere nešto novo i originalno, dok je uistinu riječ o real politici posljednjih 250 godina.

Tutti frutti nacionalizam (2. dio) 0

Tutti frutti nacionalizam (2. dio)

2u7y6ubNastavljamo audio feljton o religiji nacionalizma. U ovoj epizodi bavimo se Mazzinijevim razumijevanjem naroda, nacije, Zakona, savijesti i asocijacije građana. Zaključujemo razmatranjem Mazzinijeve ideje "Federacije europskih država" i posljednjim stupnjem "obrazovanja ljudskog roda" - ujedinjenjem čovječanstva u "svjetsku republiku". Primjećujemo usput kako je nacionalizam samo jedan korak u pravcu globalizma - u osnovi: prema idealu slobodnog zidarstva - i njegovom inherentnom neprijateljstvu prema kršćanstvu.

Tutti Frutti Nacionalizam (1.dio) 0

Tutti Frutti Nacionalizam (1.dio)

Tko je odgovoran za ideologiju koja Balkanom ili Jugoistočnom Europom, uz kratke pauze, vlada od druge polovice devetnaestog stoljeća? Tko nije, viknuli bi s ljevice, ali ipak ... kao i u svemu ostalom tu postoji hijerarhija. Tvorac modernog nacionalizma je konspirator, ideolog i, neki bi rekli, terorist iz Genove, Giuseppe Mazzini. Pokazat ćemo na koji način Mazzinijeva koncepcija nacionalizma zapravo predstavlja korak na putu prema globalizaciji, te istaći slobodnozidarske simbole koji tu i tamo proviruju između redaka njegovih eseja i pisama.