U svakodnevnom govoru izraz 'Filozof' je podrugljiva kvalifikacija. Filozofu se obično spočitava oskudan ljubavni život, dosadnost, nedostatak vjere, hladnoća, nekomunikativnost, velika glava i malo spolovilo, da navedem samo neke uobičajene komplimente. Međutim …
Odsjek za metafiziku Kriznog stožera KT za borbu protiv nihilizma, subtržišne strategije i brojanje sitnih bobica u novom podcastu nudi neka razjašnjenja o naravi i povijesti metafizike. U ovoj epizodi razjašnjavamo zbog čega neka pitanja koja se uvriježilo nazivati "metafizičkim" ili naprosto "filozofskim" to ili uopće nisu ili se ne mogu primijeniti na predmodernu tradiciju filozofije. Govori se o Heideggeru, modernim inverzijama tradicionalnih filozofijskih pitanja, ontološkim raspoloženjima i još koječemu, a ima i par riječi o ničemu.
U trećem dijelu našeg webinara o Aristotelovoj "traženoj znanosti" bavimo se odnosom zbilje i znanja, odnosno onim što Aristotel drži najvišim i, ujedno najobuhvatnijim, principom znanja - načelom neprotuslovlja. Kako ćemo vidjeti, ovo naizgled banalno logičko - točnije: metafizičko - načelo zapravo čini granicu između istinskog znanja i potpune zablude - danas jednako kao i u Aristotelovo vrijeme.
U ovoj epizodi našeg webinara (tko smisli hrvatski prijevod, dobije Fiću godište 1968. u izvrsnom stanju) o Aristotelovoj "traženoj znanosti" počinjemo tumačenjem odlomaka iz Gamma knjige Metafizike. Što je to znanost o biću kao biću, zbog čega zbilja po prirodi nije materijalna, na koji je način mišljenje zapravo gledanje i zašto to suvremenost odbija shvatiti te mnoge druge poučne i zabavne stvari samo na Odsjeku za filozofiju Kali Tribune.
Metafizički savjetnici, metafizički izlječitelji ... metafizičko ovo - metafizičko ono. Na sve strane čujemo ovu riječ. Ali odakle ona potječe i što stvarno znači?
Odgovor na prvo pitanje je lako dati: riječ je o naslovu knjige. Aristotelova Metafizika je zbirka od 14 rasprava posvećenih "prvoj filozofiji", metodičkom znanju o nadosjetilnom biću i/ili bićima.
Odgovor na drugo pitanje je daleko teže dati. Zbog toga ćemo mu posvetiti seriju audio feljtona.
Serija će se baviti jednim specifičnim aspektom "prve filozofije", onim što Aristotel naziva "znanost o biću kao biću" (knjige gamma, epsilon i kappa njegove Metafizike), odnosno metodičkom spoznajom sveobuhvatne i nematerijalne zbilje.
Tko je odgovoran za ideologiju koja Balkanom ili Jugoistočnom Europom, uz kratke pauze, vlada od druge polovice devetnaestog stoljeća? Tko nije, viknuli bi s ljevice, ali ipak ... kao i u svemu ostalom tu postoji hijerarhija. Tvorac modernog nacionalizma je konspirator, ideolog i, neki bi rekli, terorist iz Genove, Giuseppe Mazzini. Pokazat ćemo na koji način Mazzinijeva koncepcija nacionalizma zapravo predstavlja korak na putu prema globalizaciji, te istaći slobodnozidarske simbole koji tu i tamo proviruju između redaka njegovih eseja i pisama.
