kali-tribune

Category: znanje

duša 0

znanje

Osnovni pojmovi metafizike: Duša

Pasionirani čitatelj postavio je KT pitanje: "Što je duša?" Dok nitko ništa nije pitao, bilo je jasno što je, no jednom kad je palo pitanje, odgovora niotkud. No ipak, nakon kraće konzultacije klasične literature, malo introspekcije, par pitanja Bogu (nije odgovorio), kakav takav odgovor se kristalizirao. U ovom podcastu bavimo se pojmom duše u tradicionalnoj metafizici na osnovi tri zamjenjive definicije: duše kao supstancijalnog oblika, duše kao entelehije i duše kao čina tijela. Otud se priča račva u par pravaca: postavlja se pitanje odnosa duše i tijela, razlike mogućnosti i zbiljnosti, neadekvatnosti moderne filozofije za ovakva pitanja, etc, etc.

interseks 0

društvo / znanje

Preko trnja do žlijezda: interseks i LGBTIQ

Politički interseks slijedeći je stupanj u odmotavanju LGBTIQ spirale, gdje se spol, a ne naprosto rod, pretvara u titrajući spektar. Ima li povratka, hoće li prirodne znanosti vratiti zdrav razum i može li bijeg u zoološki vrt, odnosno nastojanje da se pobjegne od čovjekove prave prirode u životinjstvo, pomoći? Na ta pitanja nakon analize, naravno, slijedi jednoznačno negativan odgovor.

0

društvo / znanje

LGBTIQ i logika kukavičjeg jajeta

Mi filozofi trpimo zbog toga što nam profesionalnu kvalifikaciju ljudi ili preziru ili uzurpiraju, pa je onda objektivno i naprave dostojnom prezira. Međutim, neke stvari bez filozofije, dragi čitatelju, nećete moći shvatiti. Jedna od njih je stvar iza LGBTIQ akronima.

0

znanje

Što nije metafizika? (1.dio)

Odsjek za metafiziku Kriznog stožera KT za borbu protiv nihilizma, subtržišne strategije i brojanje sitnih bobica u novom podcastu nudi neka razjašnjenja o naravi i povijesti metafizike. U ovoj epizodi razjašnjavamo zbog čega neka pitanja koja se uvriježilo nazivati "metafizičkim" ili naprosto "filozofskim" to ili uopće nisu ili se ne mogu primijeniti na predmodernu tradiciju filozofije. Govori se o Heideggeru, modernim inverzijama tradicionalnih filozofijskih pitanja, ontološkim raspoloženjima i još koječemu, a ima i par riječi o ničemu.

0

znanje

Dodir stvarnosti (1. dio)

Stožer za intelektualnu zaštitu i metafizičku samoobranu Kali Tribune za odgovorima na najteža pitanja kopa duboko kroz antičku i srednjovjekovnu intelektualnu predaju kako bi vi, dragi čitatelji, u ovo blagdansko novonormalno vrijeme mogli spokojno kopati kroz francusku salatu. Pred vama je prvi dio eseja o sukobu tradicionalnog razumijevanja stvarnosti i njegove suvremene inverzije, koji ocrtavamo na primjeru debate za ili protiv "prava na smrt" ili eutanazije. Zbog čega je zagovaranje eutanazije znak intelektualne devijacije, kako nam Aristotelova metafizika to otkriva, zbog čega se sistematski odgovori na temeljna pitanja nikad neće moće dobiti, što tome ima dodati Toma Akvinski - neka su od pitanja na koja smo pokušali odgovoriti.

2

znanje

Miscellanea: znati i ne znati

Što to znači da je nešto "na vrh jezika" i zbog čega može biti pogubno da tamo i ostane? Sveti Augustin i Ministarstvo bogoštovlja, citata i kratkoće ter jasnoće Kali Tribune će vam objasniti ...

0

znanje

Osnovni pojmovi metafizike: transcendentali (segment 1.)

Učenje o transcendentalima ili transcendentalijama spada među najvažnija filozofijska dostignuća srednjovjekovnog duha; danas ga se, na žalost, veoma rijetko spominje - uglavnom, ukoliko za riječ transcendentalno nismo čuli od hipi bake koja upražnjava transcendentalnu meditaciju, najvjerojatnije nam je do ušiju stigla neka moderna varijacija što se odnosi na Kantov "transcendentalni obrat" koji je obilježio suvremenu filozofiju u najvećoj mjeri. Na ovom ćemo mjestu izložiti osnove tradicionalnog učenja o transcendentalima koje s modernom i suvremenom upotrebom ovog pojma ima veoma malo sadržajne veze, a i dan danas čini osnovu kršćanske filozofije i, u stanovitoj mjeri, teologije, a o kojoj moderni filozofi i teolozi veoma malo pričaju.

aristotel-metafizika 0

znanje

Tražena znanost: Aristotel i problem metafizike (3)

U trećem dijelu našeg webinara o Aristotelovoj "traženoj znanosti" bavimo se odnosom zbilje i znanja, odnosno onim što Aristotel drži najvišim i, ujedno najobuhvatnijim, principom znanja - načelom neprotuslovlja. Kako ćemo vidjeti, ovo naizgled banalno logičko - točnije: metafizičko - načelo zapravo čini granicu između istinskog znanja i potpune zablude - danas jednako kao i u Aristotelovo vrijeme.