Mi filozofi trpimo zbog toga što nam profesionalnu kvalifikaciju ljudi ili preziru ili uzurpiraju, pa je onda objektivno i naprave dostojnom prezira. Međutim, neke stvari bez filozofije, dragi čitatelju, nećete moći shvatiti. Jedna od njih je stvar iza LGBTIQ akronima.
Odsjek za metafiziku Kriznog stožera KT za borbu protiv nihilizma, subtržišne strategije i brojanje sitnih bobica u novom podcastu nudi neka razjašnjenja o naravi i povijesti metafizike. U ovoj epizodi razjašnjavamo zbog čega neka pitanja koja se uvriježilo nazivati "metafizičkim" ili naprosto "filozofskim" to ili uopće nisu ili se ne mogu primijeniti na predmodernu tradiciju filozofije. Govori se o Heideggeru, modernim inverzijama tradicionalnih filozofijskih pitanja, ontološkim raspoloženjima i još koječemu, a ima i par riječi o ničemu.
Stožer za intelektualnu zaštitu i metafizičku samoobranu Kali Tribune za odgovorima na najteža pitanja kopa duboko kroz antičku i srednjovjekovnu intelektualnu predaju kako bi vi, dragi čitatelji, u ovo blagdansko novonormalno vrijeme mogli spokojno kopati kroz francusku salatu. Pred vama je prvi dio eseja o sukobu tradicionalnog razumijevanja stvarnosti i njegove suvremene inverzije, koji ocrtavamo na primjeru debate za ili protiv "prava na smrt" ili eutanazije. Zbog čega je zagovaranje eutanazije znak intelektualne devijacije, kako nam Aristotelova metafizika to otkriva, zbog čega se sistematski odgovori na temeljna pitanja nikad neće moće dobiti, što tome ima dodati Toma Akvinski - neka su od pitanja na koja smo pokušali odgovoriti.
Što to znači da je nešto "na vrh jezika" i zbog čega može biti pogubno da tamo i ostane? Sveti Augustin i Ministarstvo bogoštovlja, citata i kratkoće ter jasnoće Kali Tribune će vam objasniti ...
Učenje o transcendentalima ili transcendentalijama spada među najvažnija filozofijska dostignuća srednjovjekovnog duha; danas ga se, na žalost, veoma rijetko spominje - uglavnom, ukoliko za riječ transcendentalno nismo čuli od hipi bake koja upražnjava transcendentalnu meditaciju, najvjerojatnije nam je do ušiju stigla neka moderna varijacija što se odnosi na Kantov "transcendentalni obrat" koji je obilježio suvremenu filozofiju u najvećoj mjeri. Na ovom ćemo mjestu izložiti osnove tradicionalnog učenja o transcendentalima koje s modernom i suvremenom upotrebom ovog pojma ima veoma malo sadržajne veze, a i dan danas čini osnovu kršćanske filozofije i, u stanovitoj mjeri, teologije, a o kojoj moderni filozofi i teolozi veoma malo pričaju.
U trećem dijelu našeg webinara o Aristotelovoj "traženoj znanosti" bavimo se odnosom zbilje i znanja, odnosno onim što Aristotel drži najvišim i, ujedno najobuhvatnijim, principom znanja - načelom neprotuslovlja. Kako ćemo vidjeti, ovo naizgled banalno logičko - točnije: metafizičko - načelo zapravo čini granicu između istinskog znanja i potpune zablude - danas jednako kao i u Aristotelovo vrijeme.
U ovoj epizodi našeg webinara (tko smisli hrvatski prijevod, dobije Fiću godište 1968. u izvrsnom stanju) o Aristotelovoj "traženoj znanosti" počinjemo tumačenjem odlomaka iz Gamma knjige Metafizike. Što je to znanost o biću kao biću, zbog čega zbilja po prirodi nije materijalna, na koji je način mišljenje zapravo gledanje i zašto to suvremenost odbija shvatiti te mnoge druge poučne i zabavne stvari samo na Odsjeku za filozofiju Kali Tribune.
“Kritičko mišljenje”, “ključna znanja i vještine” – o, ne ... ne opet.
Na žalost, da.
